Zorana Mavričić-Korošec

Knjigovodstvo za virtualne asistente – najčešća pitanja

Kroz razgovore s virtualnim asistentima primijetila sam da se neka pitanja vezana uz knjigovodstvo često ponavljaju. Ta ista pitanja sam i sama postavljala kad sam počinjala raditi. Od početka ove godine osobno surađujem sa Zoranom Mavričić-Korošec (Knjigovodstvo Makora) i jako sam zadovoljna tom suradnjom. Sada sam je zamolila da pokuša odgovoriti upravo na ta česta pitanja u nadi da ćemo zajedno nekome pomoći.

Napomena: ovo nije plaćeni sponzorirani članak, ali nije ni članak koji će odgovoriti na sva pitanja vezana uz knjigovodstvo. Članak i intervju su pisani u dobroj namjeri da pomognu virtualnim asistentima početnicima koji se prvi puta susreću s većinom ovih pojmova. Članak vam neće pomoći na način da odgovori na sva pitanja, no može pomoći na način da dobijete dobru ideju o tome o kojim pitanjima bi trebali brinuti.

Zorana, predstavite nam se, tko ste, čime se bavite, kakve usluge pružate, tko su Vam klijenti?

Poduzetnica sam od 1994. godine, kada sam sa suprugom osnovala poduzeće, a računovodstveni servis vodim od 2003. godine. S tih 27 godina vlastitog iskustva i ,punoljetnošću’ servisa u kojem prikupljam i iskustva svih raznolikih klijenata, volim doći u priliku podijeliti ih sa onima kojima su potrebni.
Činim to na više načina već 15-tak godina, otkako pišem za različite poduzetničke medije, od čega sam naročito ponosna na 8 godina tjednih članaka na portalu Burza i 4 godine mjesečnih objava za časopis Poduzetnik.

U servisu imamo raznolike klijente iz cijele Hrvatske, a kako do njih dolazim putem interneta – prevladavaju oni koji također svoje usluge plasiraju putem istog medija.

Ugovor o djelu i ugovor o radu

Mogu li virtualni asistenti (fizičke osobe) pružati usluge virtualne asistencije domaćim tvrtkama putem ugovora o djelu i autorskog ugovora? 

Autorsko je djelo definirano posebnim propisom i samo ako se doista radi o takvom djelu, dopušteno je obračunavati honorar po povlaštenim uvjetima.

Dalje, razlika između djela i rada je također prilično dobro definirana. Ukoliko asistent radi po naputcima naručitelja, u vrijeme koje on odredi i sa njegovim sredstvima rada (da se ovdje zaustavimo sa razgraničenjem), onda se radi o radu, a ne o djelu (koje bi asistent isporučio temeljem konkretne narudžbe i izradio ga u svoje vrijeme i sa svojim sredstvima). Dakle, nije naziv ugovora taj koji određuje način isplate već suština pravnog posla.

Kolika su davanja po ugovoru o djelu i autorskom ugovoru i koje sve obrasce trebamo podnositi? 

Sva davanja i sve obveze oko ugovora o djelu obavlja naručitelj, a ne onaj tko izvršava djelo.

Izuzetak je isporuka djela u inozemstvo, u kojem slučaju to radi sam asistent koji nema registrirano poduzetništvo i koji podnosi JOPPD obrazac na kojem obračunava 20% za doprinose za mirovinsko osiguranje, porez i prirez, te ih i uplaćuje na odgovarajuće uplatne račune.

Paušalni obrt

Koja je prednost otvaranja paušalnog obrta u odnosu na j.d.o.o. ili d.o.o., a koji su glavni nedostaci?

Uvijek naglašavam da odgovor na pitanje što je bolje nije za svakoga isti. Osoba koja pita možda ima neke specifične okolnosti koje će ju usmjeriti na poduzeće, iako je generalno za početak jednostavnije krenuti kroz obrt iz razloga što se isti lako i zatvara, ako poduzetništvo ne donese očekivane rezultate. No, primjerice, ima li osoba ovršen tekući račun, otvaranje obrta će rezultirati ovrhom poslovnog žiro računa i to u cijelosti do naplate duga.

Dodatno upozoravam da se ne može otvoriti paušalni obrt, već obrt. Zahtjev za paušalnim oporezivanjem je drugi korak u drugoj instituciji (PU). Ta sintagma je samo opće prisutna i nisam se jednom susrela sa zabludjelim obrtnicima koji su morali voditi poslovne knjige jer su propustili drugi korak.

Mora li paušalni obrtnik angažirati knjigovođu ili može i sam voditi knjige? Kada je knjigovođa najpotrebniji virtualnim asistentima paušalcima?

Niti jedan poduzetnik ne mora angažirati knjigovođu, ako sam zna ispunjavati svoje obveze.

Paušalno oporezovani ga najčešće angažiraju kad sami ne znaju ili ne stižu izvršavati svoje obveze prema poreznicima, osobito ako posluju sa inozemstvom.

Koliki je trošak otvaranja paušalnog obrta i što sve trebamo napraviti da ga otvorimo? Koliko to traje?

Obrt se danas jednostavno i za par stotina kuna registrira putem sustava E-obrt. Rješenje stiže već drugi dan, ukoliko se nešto ne zakomplicira. Sama aplikacija vas vodi kroz proceduru. Kad dobijete rješenje, otvarate žiro račun u banci, izrađujete pečat, prijavljujete se na PU (moguće preko E-porezne), gdje eventualno zatražite i paušalno oporezivanje.

Na našoj web stranici je dostupan priručnik o pokretanju poslovanja u 4 nastavka, pa upućujem zainteresirane da tamo potraže cijeli niz konkretnih podataka i savjeta.

Koliki su minimalni mjesečni troškovi paušalnog obrta (za osobu koja nije zaposlena drugdje)? Koje sve doprinose, poreze, prireze i članarine moramo plaćati mjesečno/kvartalno/godišnje?

Osoba koja je prvi puta otvorila obrt, u prve dvije godine oslobođena je plaćanja članarine HOK-u, a nakon toga je ista 76 kn mjesečno.

Porezi ovise o poreznom razredu i načinu oporezivanja.

Paušalno je oporezivanje podijeljeno u pet razreda:

  1. Razred sa primicima do 85.000 kn – plaća porez 1.275 kn godišnje
  2. Razred sa primicima do 115.000 kn – plaća porez 1.725 kn godišnje
  3. Razred sa primicima do 149.500 kn – plaća porez 2.242,50 kn godišnje
  4. Razred sa primicima do 230.000 kn – plaća porez 3.450 kn godišnje
  5. Razred sa primicima do 300.000 kn – plaća porez 4.500 kn godišnje

Na iznos poreza plaća se i prirez po stopi koja je propisana za grad u kojem prebiva obrtnik, ukoliko je ona uopće propisana. Primjerice, za Rijeku je stopa prireza 15% pa će paušalno oporezovani iz 1. razreda platiti još 191,25 kn godišnje prireza.

Koje sve obrasce moramo podnositi i kada? (PO-SD, ZP, PDV, PDV-S, nešto drugo)?

Oni koji ne posluju sa inozemstvom, podnose samo PO-SD obrazac do 15. siječnja za prethodnu godinu.

Oni koji primaju ili isporučuju usluge inozemnim poduzenticima, podnose i obrasce koje spominjete, a koji ovise od države iz koje su partneri. U slučaju primanja usluga iz inozemstva, osim podnošenja obrazaca, potrebno je i plaćati PDV u Hrvatskoj po stopi od 25% na iznos inozemne usluge

Moramo li voditi knjigu prometa?

Paušalno oporezovani vodi knjigu prometa iz koje derivira podatke u PO-SD obrazac.

Moramo li zatražiti svoj PDV ID broj? Čemu služi PDV ID broj?

Broj mora zatražiti onaj poduzetnik koji planira stjecati ili isporučivati usluge poduzetnicima u EU. Primjerice, oglašavati se putem Googla ili Facebooka ili koristiti platformu Freelancer za stjecanje usluga, a za isporuku usluga primjer je svaki kupac poduzetnik iz EU.

Moramo li otvoriti poslovni žiro račun ili možemo koristiti svoj privatni tekući račun? 

Morate otvoriti žiro račun.

Nakon koliko dana će uplata klijenta biti vidljiva na našem žiro računu za uplate iz zemlje, a nakon koliko za uplate iz inozemstva?

Za uplate iz tuzemstva: isti čas kad je novac prebačen sa jednog računa, vidljiv je na drugom. Banke imaju nekoliko dnevnih ciklusa transakcija.

Za uplate iz inozemstva, samo ponekad prođe neki dan, ali ako se koriste servisi kao Pay Pal, Transferwise, Payoneer i slični – sve ide vrlo brzo.

Revolut je nedavno pokrenuo svoju banku u Hrvatskoj. Možemo li sada otvoriti žiro račun u toj banci, a bez otvaranja žiro računa u nekoj drugoj domaćoj banci?

Iz informacija koje je sam Revolut ovih dana plasirao u javnost, pojam ‘banka’ se u ovom slučaju odnosi samo na zaštitu štednih uloga. Ipak nisu banka kao ostale registrirane u Hrvatskoj. Za poduzetnike je prije svega bitno znati da se preko Revoulta ne može plaćati sa pozivima na broj kakvi su u nas propisani da bi neko plaćanje javnog davanja uopće bilo evidentirano kao podmirenje duga. Isto je i sa isplatom plaće, za koju su također propisane posebne procedure. Prije svega one postoje da bi se onemogućilo izbjegavanje ovrha po tekućim računima.

Kako glase napomene koje moramo pisati na računima za isporuku usluga kod oslobađanja od plaćanja PDV-a?

Kada su primatelji poduzetnici iz EU ili cijelog svijeta – ide članak 17. (Reverse charge): 

“REVERSE CHARGE | Oslobođeno PDV-a temeljem članka 17. Zakona o PDV-u”

Kada su primatelji građani iz HR i cijelog svijeta (fizičke osobe) i poduzetnici iz HR – ide članak 90. (nije u sustavu):

“Oslobođeno PDV-a temeljem članka 90. st.2 Zakona o PDV-u”.

Trebaju li virtualni asistenti kod otvaranja obrta navesti sve djelatnosti kojih se mogu dosjetiti, ili da pri navođenju djelatnosti ipak budu umjereni?

Navođenje više djelatnosti ne košta više, pa sami odlučite. Vodite računa da ne odaberete neku za koji su potrebni minimalni tehnički uvjeti, jer će ona moći biti upisana bez početka rada dok se uvjeti ne ispune.

Kako se radi o registriranju gospodarske djelatnosti fizičke osobe, ne vidim baš neki smisao u gomilanju djelatnosti u rješenju.

Upwork i druge platforme

Moramo li za svaki odrađeni projekt/posao odmah povlačiti sredstva sa Upworka na žiro račun obrta ili je to moguće napraviti zbirno kad se skupi neki iznos?

Povlačenje novca je odluka svakog poduzetnika. Ono što ovdje želim naglasiti je da je primitak nastao u onom trenutku kad je novac stavljen poduzetniku na raspolaganje, dakle kad je došao na Upwork račun. To je trenutak kad se piše račun, kad se upisuje primitak u knjigu prometa i trenutak kada se pribraja isporuka radi zbroja koji određuje, primjerice, da li je poduzetnik prešao limit za ulazak u sustav PDV-a.

Trenutak povlačenja na drugi račun nema nikakvog utjecaja ni na što.

Moramo li poslovni PayPal ili Wise (Transferwise) račun negdje prijaviti?

Sve račune na stranim servisima i bankama svi poduzetnici su dužni prijaviti PU putem obrasca Prijava činjenica bitnih za oporezivanje.

Ima li porezna uprava uvid u transakcije na našem PayPal ili Wise računu?

Nema uvid, ali u cikličnim razmjenama podataka sa drugim državama dobijaju i te podatke.

Moramo li uz svaki račun koji Upwork izda klijentu u naše ime obavezno izdati i račun na hrvatskom jeziku?

Pisanje računa je regulirano s nekoliko propisa. Ono što ću naglasiti je da račun mora biti napisan na hrvatskom jeziku i izražen u kunama, a ostali jezici i valute mogu biti dodatno prikazani. Račun koji Upwork izdaje vašim kupcima nije vam dovoljan za potrebe ispunjavanja propisa u Hrvatskoj, pa je stoga potrebno pisati račun koji je u skladu s brojevima kako ste ih formirali u internom aktu, a koji je za sve obvezan temeljem propisa o fiskalizaciji.

Moramo li kunski račun slati klijentima koji su putem platforme automatski već dobili Upworkov račun? 

Da li ćete ih slati vašim kupcima, procijenite sami. Vjerujem da će to biti potrebno za sve kupce poduzetnike iz EU, jer Upwork račun ne sadrži podatke o vašem PDV ID broju, koji je njima potreban da bi mogli vaš račun prijaviti svojoj poreznoj upravi na obrascu koji je paralelan vašem ZP obrascu. Porezne uprave europskih država međusobno uspoređuju podatke i prate da li je svaka prijava isporuke s jedne strane, prijavljena kao stjecanje sa druge strane.

Moramo li plaćati PDV na Upworkovu proviziju i kako to obračunavamo?

Iznos računa za Upwork proviziju preračunavate u kune prema srednjem tečaju HNB na datum računa, te na taj iznos obračunavate PDV po stopi od 25%. Ako imate više računa u pojedinom mjesecu, zbrojite ih. Za Upwork se, s obzirom da je iz Amerike, podnosi PDV obrazac.

Za kraj

Imate li neki savjet za kraj za virtualne asistente?

Savjet je da nastave koristiti svoja znanja i vještine koje mogu plasirati u cijeli svijet i da koriste mogućnost života u Hrvatskoj, a ostvarivanje zarade po svjetskim cijenama. U svakoj državi postoji neka birokracija, a ovo što se kod nas mora poštivati je sasvim prihvatljiva i nije izgovor za odustanak.

Pružate li usluge savjetovanja i kako Vam se ljudi mogu javiti? 

Da, na stranici https://makora.hr/konzultacije/ je u cjelosti opisana moja usluga konzultacija, koja se dogovara unaprijed. Sve o meni i poduzeću je na stranici http://www.makora.hr. Hvala na pažnji!