Ana Kapraljevic

Upoznajte Anu Kapraljević

Pjesnikinja, spisateljica, slikarica, prevoditeljica, novinarka, vrtlarica… virtualna asistentica. Sve to i mnogo više je Ana Kapraljević. Ana svoja virtualna iskustva skuplja već više od 17 godina i zahvalna sam joj što ih je kroz ovaj razgovor odlučila podijeliti i s drugima. Upoznajte Anu Kapraljević.

Tko je Ana Kapraljević? Predstavite nam se!

Rođena sam Zagrepčanka, provela neko vrijeme u inozemstvu, a na kraju se skrasila u Bjelovaru zbog ljubavi. Po struci sam profesorica hrvatskog i francuskog jezika i književnosti te stručna specijalistica europskog prava, politika i ekonomije. Po vokaciji sam pjesnikinja i spisateljica koja još namjerava napisati gomile knjiga. Dvije zbirke pjesama imam već izdane. 

Godinama sam provela u novinarstvu i književnom prevođenju i iza sebe ostavila 10 prevedenih knjiga i gomile priča, članaka, intervjua, publicističkih i politoloških eseja. Budući da se svega žena zasiti nakon gotovo 25 godina, prekvalificirala sam se u virtualnu asistenticu. 

Donekle je tomu kumovala i nužda, jer sam, odlučivši se preseliti u manje mjesto za čiji sam profil poslodavaca definitivno bila i ostala prekvalificirana, morala sam odlučiti čime ću se u budućnosti baviti. Moj muž i ja smo godinama razgovarali kako bismo voljeli živjeti u manjem mjestu i ondje uzgajati vlastitu hranu. Konačno nam se to i ostvarilo, kupili smo kuću, a ja sam otvorila svoju firmu. Nisam požalila. 

U slobodno vrijeme sam na vrtu, družim se s prijateljima i šivam. Vrt uzima za sada, dok ga ne uredimo prema permakulturnim principima, podosta vremena, ali kad se trajnice prime, mnogo manje će biti posla. Mnogo sam putovala po svijetu dok nam se nije desio virus. 

Postoji nekoliko većih slika koje namjeravam naslikati za našu kuću. Slikanje mi je uvijek bio drugi hobi, nakon prekomjernog čitanja, a od nedavno sam se ponovno vratila i šivanju. 

Ana, jeste li Vi virtualni asistent ili virtualna asistentica?

Apsolutno virtualna asistentica. Naš hrvatski jezik ima svoj ženski rod i često me smeta kad vidim da se i same žene za svoje profesije očituju muškim rodom. Niti je to ozbiljnije, službenije (ili što već one same o tomu mislile) niti laska vlastitome rodu. Hrvatski jezik je od svojih slavenskih početaka vrlo emancipirani jezik i ne znam zašto ga se pod utjecajem engleskog pokušava maskulinizirati. 

Postoje mnogi jezici, pa takav je i francuski primjerice, koji za neka zanimanja nemaju ženski rod. Kanadski francuski je tomu doskočio, budući je ondje velika većina ovovjekovnog književnog stvaralaštva na standardu upravo iz ženskog pera. One su stvorile svoja zanimanja mijenjajući muški član ispred riječi u ženski. Mi to napraviti ne trebamo! 

Naš hrvatski jezik zna tko je žena. Samo bi bilo dobro i da su same žene ponosnije na svoje zanimanje u ženskom rodu. 

Kućni ured. Izvor: privatna arhiva Ana Kapraljević

17 godina prije ove pandemije, 2003. godine, počeli ste raditi od kuće. Što Vas je tada potaknulo na to i kako danas gledate na rad od kuće? 

U cijeloj svojoj karijeri, koja sljedeće godine broji 25 godina stvaralaštva, jedva sam dvije i pol godine provela u instituciji te u radu od 9 do 17h. Uz moju umjetničku prirodu, koja ne robuje vremenskim odrednicama, nikako nije bilo povezivo raditi na način da negdje moram biti, pa makar ni nemala što raditi, te da ne mogu sama oblikovati svoj radni prostor i vrijeme. 

Vrijeme provedeno u firmama i osmosatnom radnom danu bilo je lagano i lepršavo, ako se gleda samo na obim posla. Međutim, moj um je bio doslovno zarobljen. 

2003. radila sam tri posla: u nekoliko redakcija kulturnih časopisa obavljala sam posao terenske novinarke i recenzentice, predavala sam strane jezike u školi stranih jezika poslije podne i prevodila sam knjigu godišnje. Kada mi je 2005. ponuđen rad na jednom većem prevoditeljskom projektu, odbacila sam sve ostalo i primila se posla. Tada sam shvatila da mi takav radni dan nadasve odgovara; naime radilo se mnogo sati više, bilo je opsežnije i napornije, ali sam osjećala da imam kontrolu i radila sam ono što volim. Ponekad su noćni sati bili najbolja motivacija za rad…

Prevođenje, novinarstvo, pisanje – kako se virtualna asistencija uklapa u sve to?

Vrlo dobro. Budući da sama oblikujem radni dan, mogu se baviti i pisanjem i virtualnim asistiranjem. Novinarstvo i prevođenje dobro mi dođu u ravnanju društvenim mrežama, što radim za neke klijente, a prevođenje (konsekutivno i pismeno) koristim svaki dan za jednog većeg klijenta. Zapravo je virtualna asistentica postao posao koji je uspio, barem za mene, uklopiti sva moja dosadašnja iskustva u vrlo dobro podmazanu i ugodnu cjelinu. 

U novije vrijeme sve više pisanje, odnosno stvaranje pismenog sadržaja za društvene mreže, dolazi do izražaja. Mnogi klijenti imaju veliku potrebu za nekime tko će im istovremeno voditi administrativni dio stranice, ali i dodavati te stvarati sadržaj za tu istu stranicu. Budući da im ja u tomu mogu poslužiti na tri jezika, sve se nadopunjuje jedno s drugime. 

Koje usluge najčešće pružate? 

Trenutno imam dva veća klijenta: za jednog radim tehničku podršku za software na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku koji prodaju europskim aerodromima (naučila sam koristiti taj isti software), prevodim korporativne materijale kao i konsekutivno sastanke, uređujem njihovu WordPress stranicu i obučavaju me da im preuzmem sve francuske klijente kao account menadžerica (voditeljica ključnih kupaca). Za drugog klijenta ravnam društvenim mrežama, a oni se bave dizajnom interijera u hotelijerstvu. 

Od kada sam u sve to krenula, u prve tri i pol godine naučila sam koristiti desetak alata za rad na kompjuteru u korisničkoj i tehničkoj podršci, za administrativnu podršku i za digitalni marketing. 

Jednako tako radim i kao osobna asistentica, što će reći sva dokumentacija i pristup poznatim i budućim klijentima; prevođenje pravnih i inih dokumenata, vođenje korespondencije, plan mjesečnih događanja. 

Kako ste došli do svog prvog klijenta kao VA?

Meni je mnogo pomogao na početku Upwork i Fiverr. Nakon toga sam otkrila doslovno 30-tak drugih tražilica za posao koje su mi puno bolje i prihvatljivije. Prijavljena sam na njih 14, ali ne koristim ih sve aktivno, već stavim da imam klijenta ili da sam nedostupna, da me ne bi zvali ukoliko ne mogu pružiti uslugu. 

Kasnije sam išla i preko preporuke.  

Prije negoli sam počela oglašavati svoje usluge, naišla sam na nekoliko izvrsnih blogova koji su me naučili što u životopisu moram istaknuti. Kao što sam već rekla, počela sam se preokretati u tome smjeru dok sam još radila u Zagrebu, jer sam morala na neki način ući u to što spremnije kad se doista preselimo i dam otkaz u IBM-u, u kojem sam tada bila radila. 

Prva klijentica je bila mala obiteljska britanska firma koja je preko Amazona preprodavala jeftine igračke za djecu. Preko te klijentice naučila sam mnogo o samome Amazonu, a kasnije sam se susrela i s Alibabom  i Shopifyjem. Sve su to nadasve jednostavne platforme za samog kupca, ali za prodavatelja; on mora doseći određeni set vještina kako bi se mogao prodati. 

U početku sam radila manje poslova i bili su lošije plaćeni, kraći i nesigurni. 

Radite li više sa stranim ili domaćim klijentima?

Kako sam se sve više usavršavala u poslu, počela sam se naravno i više cijeniti i više naplaćivati po satu, jer sam više usluga i nudila. Što vi više naplatite sat, što imate bolji portfolio, to vam se više javljaju klijenti koji žele kvalitetu. Najčešće su to klijenti koji se ili vraćaju ili su dogotrajniji. 

Trenutno je period gdje radim više s inozemnim klijentima. Definitivno radim radije s manje klijenata i na dulji period. Osim što je meni tako lakše, jer ne moram poznavati gomilu materije, klijenti imaju više povjerenja u osobu na koju mogu računati dulji vremenski period. 

Što se tiče odabira klijenata, još od studentskih dana domaće klijente nalazim svojim vlastitim angažmanom, smjelim pristupom gdje im objasnim zašto im se javljam i što im mogu ponuditi. Ne uspije uvijek, ali često da. 

Što se tiče inozemnih klijenata, njima je najvažniji set vještina koje posjedujete, pozitivan stav, mnogo ulaganja u posao i spremnost na izmjene onoga što od vas traže. Velika većina je spremna više platiti, ako vide da će od vas dobiti ono što su tražili. 

Ako mi se desi neki klijent koji je nedovršen, sam ne zna što želi, koji nestaje pa se vraća, dobiva dvije prilike, a nakon toga se zahvaljujem na suradnji. Najčešće se to vidi već nakon prva dva razgovora. Čim imate poslodavca koji ne zna u kojem smjeru želi napredovati sa svojim poslom, najčešće će i vaša uloga u tom kolektivu biti nepotrebna. 

Ooty, Indija (2019). Izvor: privatna arhiva Ana Kapraljević

Da možete odabrati jednu osobu, svog klijenta iz snova, tko bi to bio? 

Klijent koji ujedno od mene traži cijeli paket mojih usuga: administrativnu, tehničku podršku, upravljanje društvenim mrežama i ključnim kupcima te stvaranje sadržaja i prevođenje. Budući je idealan, sumnjam da postoji, ali bilo bi lijepo sve to raditi za jednog klijenta i posvetiti se samo njemu.

Ima li neka suradnja na koju ste posebno ponosni?

Ponosna sam na nekoliko situacija kada sam imala ideju, javila se poslodavcu i on se javio natrag, želeći nakon moje inicijative sa mnom i surađivati. Nedavno sam tako pristupila još jednom obiteljskom proizvođaču i mislim da ćemo urediti njegovu stranicu na vrlo dobar način. 

Što je najgore što Vam se do sada dogodilo u suradnji s klijentima? 

Najgore su dvije stvari. Prvo kad su iznimno zadovoljni, sve je super, ali na kraju samo ispare. Ako im se javite i pitate ih zašto se ne javljaju, opet nema odgovora. To mi se u početku dosta događalo, jer nisam još znala prepoznati poslodavca koji zapravo ni ne zna što želi. 

Druga je stvar kad nisu zadovoljni, ne znaju artikulirati niti svoje zadovoljstvo niti što doista žele i onda vam napišu negativnu kritiku na tražilici. To mi se na sreću nije desilo, ali mi se desilo da su otkazali narudžbu usred rada i rekli zlobne komentare pred kolegama iz tehničke podrške na toj tražilici pa sam se morala opravdavati. Vrlo je dobro snimiti slike ekrana negdje na sigurno, pa ukoliko vas poslodavac ocrnji, uvijek tehničkoj podršci te tražilice možete podastrijeti dotični razgovor s klijentom. Vrlo je bitno sebe koliko je moguće zaštiti. 

Koje alate koristite? Bez čega svoj posao ne možete raditi?

Hubspot, Jira, Teams, Salesforce, Asana, Trello, ManyChat, WordPress, Google Drive, Evernote, Hootsuite: su samo neki od alata koje koristim za razne klijente. To su alati koji se ne tiču posebice nekog klijenta, već mnogi klijenti očekuju da ih poznajete. Nadalje, svaki klijent u svojem radu ima svoje vlastite alate, koje onda učite koristiti. 

Posao ne bih mogla zamisliti bez svog ureda, kompjutera i tihe atmosfere. Sve svoje profesionalne bilješke najčešće vodim u Jiri, a za svoje osobne projekte na vlastitome kompjuteru, tekstove i članke u Scriveneru, te kao osoba proistekla iz davnih dana olovke i papira, vodim dnevnik obveza u rokovnik. 

Obrezivanje juke. Izvor: privatna arhiva Ana Kapraljević

Imate li neki savjet za kolege i kolegice? Što sada znate, a niste znali na početku?

Bilo bi dobro napraviti plan usluga koje nudite. U početku je teško znati što vas zanima ili što biste voljeli raditi, ali ima nevjerojatno mnogo stranica na internetu koje nude popise usluga koje jedan virtualni asistent nudi. I na Ljudomatu se može dobiti dojam čime se taj posao doista bavi. Vrlo precizne usluge, vrlo jasna satnica i cijena rada po satu te izvrstan životopis – sve su to stvari koje vas prodaju. 

Tretirajte same sebe kao proizvod: mora imati pakiranje, mora se moći prodati i mora se znati koja je ciljana skupina kojoj prodajete sebe kao proizvod.

Konačno, investirajte u svoje obrazovanje i usavršavanje stalno i dostatno, jer ćete time samo naći bolje, povjerljivije i dugotrajnije klijente. 

Što sam Vas zaboravila pitati? 

Kako se sade tikvice? 🙂

Kako Vam se zainteresirani klijenti mogu javiti?

Svi zainteresirani klijenti mogu mi se javiti na moj službeni mail: anakapri(at)gmail.com, ili preko LinkedIna, te na mojoj službenoj stranici: anakapri.com


Go2human Hub